Metodologija rješavanja problema poznata pod nazivom ''Design thinking'', u prijevodu Dizajnersko promišljanje, koristiti se u svakoj grani poslovanja kada se želi postići vrhunski rezultati. Iako se dizajn često koristi da opiše predmet ili rezultat, dizajn u ovoj efektivnoj formi je proces, akcija, glagol a ne imenica. Protokol za rješavanje problema i otkrivanje novih prilika. Tehnike i alati su različiti i njihova učinkovitost je diskutabilna ali suština procesa ostaje ista. To je jako moćan alat i kad se koristi učinkovito, može biti temelj za razvijanje branda ili posla naprijed.
U osnovi se dizajnersko promišljanje sastoji od 4 ključna elementa:

1. DEFINIRANJE PROBLEMA

Zvuči jednostavno ali ovo je bitna osnova za sve 4 faze procesa. Treba definirati dobro problem da bi ga se moglo riješiti. Za dizajnersko promišljanje potreban je tim ljudi koji će uvijek dovoditi u pitanje ispravnost briefa, problema koji se treba riješiti. Sudjelovanje zahtjeva definiranje mogućnosti i preispitivanje svih mogućnosti prije kretanja u kreaciju i izvedbu. U Dizajnerskom promišljanju opažanje zauzima centralnu fazu. Opažanje može spriječiti da ljudi naprave upravo suprotno od onoga što ste im rekli da naprave. Treba iskoračiti iz vlastite pozicije i unjeti sebe u proces, proizvod, doživljaj kupovanja. Ničiji život nije bio promijenjen zahvaljujući PowerPoint prezentaciji. Definicija problema u dizajnerskom promišljanju zahtijeva unakrsni funkcionalni uvid u svaki problem iz različitih perspektiva isto kao i konstantno propitivanje, poput malog djeteta: "Zašto? Zašto? Zašto?" dok ne dođemo do jednostavnih odgovora i otkrivanja pravih problema. Definiranje problema u dizajnerskom promišljanju ne smije otkrivati rješenje. Odabir pravih riječi je bitan. Nije dobro reći "dizajn automobila" već "kreiranje rješenja za prebacivanje osoba". Cilj faze definicije je odrediti pravi problem koji se mora riješiti, i zatim da uobličimo problem na način da doziva kreativna rješenja.

2. KREIRANJE I UZMANJE U OBZIR PUNO OPCIJA

I najtalentiraniji poslovni timovi i poslovanja nekad upadaju u zamku rješavanja problema uvijek na isti način. Pogotovo kad se dobiveni rezultati realiziraju a vremena je malo. Dizajnersko promišljanje zahtijeva da iako se rješenje čini očito, treba razmotriti puno solucija. I kreirati ih na način i dopustiti da budu razmatrane ravnopravno sa očitim rješenjem. Promatranje problema sa više strana uvijek rezultira kvalitetnijim rješenjem. Puno puta nismo svijesni filtera koje nosimo duboko u sebi prilikom kreiranja odgovora na probleme. U ovoj fazi se prilike javljaju. Trik je da te prilike prepoznamo. Višestruke perspektive i timski rad je najvažniji. Dizajnersko promišljanje sugerira da bolje rezultate dobivamo kad imamo petero ljudi koji rade jedan dan nego kad imamo jednu osobu koja radi pet dana. Dizajneri imaju prednost u radu sa 2D i 3D alatima, da demonstriraju rješenja i nove ideje - koje su obično puno bolji za demonstraciju rješenja nego riječi.

3.OBRADA SELEKTIRANIH SMJEROVA

Više boljih rješenja je potrebno prihvatiti i obraditi. Dati im priliku da rastu zaštićeni od zlih ideja-ubojica iz prijašnjeg iskustva. I najbolje ideje mogu biti krhke u svom najranijem stadiju. Dizajnersko promišljanje im dopušta da se njihov potencijal razvije tako da kreiraju okolinu koja provodi rast i eksperimentiranje, radi greške kako bi izašla iz okvira uobičajenih rješenja. U ovoj fazi puno puta se kombiniraju i integriraju neke ideje kako bi prošle.

3.5 PONAVLJANJE (POŽELJNO)

Dizajnersko promišljanje može zahtjevati ispreplitanje i vraćanje iz faze 2 i fazu 3 dok prava rješenja ne isplivaju na površinu.

4. ODABERI POBJEDNIKA, REALIZIRAJ

U ovoj točki puno je solucija proučeno kako bi se osigurao uspijeh. Vrijeme je da se sredstva usmjere da bi se postigli prijašnji ciljevi. Nusproizvod tog procesa je često druga ideja i strategije koje tangiraju prema inicijalnom cilju koju je definiran. Prototipi solucija su kreirani u stvarnosti i testiranje postaje više kritično i intezivno. Na kraju 4. faze problem je ili riješen ili je odabir u potpunosti neriješiv.

U zadnje vrijeme se puno diskutiralo o dizajnereskom promišljanju i kako ona utječe na poslovanje, ali ta metoda nije nova i nedokazana. Iz wikipedije: Herbert Simon, u "Science of artificial" (MIT Press 1969) je definirao "dizajn" kao " transformacija postojeće situacije u situaciju koja vam paše". Dizajnersko promišljanje je onda povezano sa poboljšanjem budućnosti. Za razliku od kritičkog promišljanja, koje je proces analize i povezano je sa rušenjem ideja, dizajnersko promišljanje je kreativan proces građenja ideja. U dizajnerskom promišljanju nema prosuđivanja. Ovo eliminira strah od neuspjeha i ohrabruje maksimalan input i sudjelovanje. Lude ideje su dobro došle, budući da one uvijek vode do najkreativnijim solucijama. Svi su dizajneri i dizajnersko promišljanje je način kako da primjenimo dizajnerske metodologije u svakoj živonoj situaciju.

www.fastcompany.com